Jeste li ikada primijetili da vas samo viđenje nekog drugog kako zijeva potiče da i vi zijevate? Ova gotovo automatska reakcija je uobičajena, nadilazi kulture i epohe te dugo intrigira znanstvenike, psihologe i znatiželjnike. Ali zašto zijevamo kada vidimo nekog drugog kako zijeva? Odgovor uključuje mješavinu biologije, empatije i društvenog ponašanja.
Što je zijevanje?
Prije nego što shvatimo zašto je „zarazno“, važno je znati što je zijevanje. Zijevanje je fiziološki refleks koji karakterizira široko otvaranje usta nakon čega slijedi duboki udah i, obično, zatvaranje očiju. Znanost još nije definirala jednu funkciju zijevanja, ali postoji nekoliko hipoteza.
Neka od glavnih objašnjenja uključuju regulaciju temperature mozga, oksigenaciju krvi i borbu protiv dosade ili pospanosti. Zijevamo kada smo umorni, dosadno nam je, pospan nam je ili čak kada se probudimo. Ali nijedno od toga ne objašnjava izravno zašto je zijevanje zarazno.
Zarazno zijevanje: društveni fenomen?
Fenomen zijevanja kada vidite nekoga drugog kako zijeva naziva se "zarazno zijevanje". I ne mora se čak ni raditi o stvarnoj osobi - vidjeti nekoga kako zijeva na videu, čuti nekoga kako zijeva ili čak čitati o tome (kao što vi upravo sada radite) može izazvati ovu reakciju.
Studije pokazuju da se zarazno zijevanje počinje pojavljivati oko 4. ili 5. godine života, što se podudara s razvojem empatije i socijalnog razumijevanja kod djece. To sugerira da je fenomen povezan s našom sposobnošću emocionalnog povezivanja s drugima.
Empatija i zrcaljenje
Jedna od najšire prihvaćenih teorija o zaraznom zijevanju povezana je s empatijom - sposobnošću da se stavite u tuđu kožu. Kada vidimo nekoga kako zijeva, naš mozak možda "zrcali" tu radnju, kao oblik društvene sinkronizacije. Ovo zrcaljenje je moguće zahvaljujući tzv. zrcalni neuroni.
Zrcalni neuroni su moždane stanice koje se aktiviraju i kada izvodimo neku radnju i kada vidimo da netko drugi izvodi istu radnju. Otkrivene su 1990-ih kod majmuna, ali dokazi upućuju na to da i ljudi imaju ovaj sustav, posebno kada je riječ o društvenom ponašanju.
Dakle, kada vidimo nekoga kako zijeva, ovi neuroni nas mogu "pozvati" da učinimo isto, kao oblik nesvjesne veze. Kao da naš mozak govori: "Hej, svi smo u ovome zajedno."
Zijevanje kao grupno ponašanje
Kod društvenih životinja poput primata, zarazno zijevanje može igrati ulogu u koordinaciji aktivnosti grupe. Ako jedan član grupe postaje pospan ili se sprema za odmor, zijevanje može signalizirati ostalima. Sinkronizacija stanja budnosti ili odmora može biti korisna za preživljavanje - na primjer, kako bi jedan dio grupe ostao budan dok se drugi odmaraju.
Kod ljudi se ova društvena sinkronizacija možda razvila kako bi pomogla u grupnoj koheziji. Vidjeti nekoga kako zijeva i ponavljati tu gestu može biti nesvjesni način iskazivanja empatije i jačanja društvenih veza. Zapravo, studije pokazuju da je zarazno zijevanje češće među ljudima koji imaju bliske emocionalne veze, poput obitelji i prijatelja.
Individualne razlike
Ne zijevaju svi kada vide nekog drugog kako zijeva. Istraživanja pokazuju da osobe s nižim empatičkim sposobnostima ili s određenim neurološkim stanjima, poput autizma ili shizofrenije, imaju manju vjerojatnost da će zijevati zarazno. To pojačava vezu između zijevanja i empatije.
Osim toga, faktori poput dobi, emocionalnog stanja i raspona pažnje također igraju ulogu. Na primjer, ako ste jako usredotočeni na neki zadatak, možete biti manje osjetljivi na tuđe zijevanje. Međutim, kada ste opušteni ili vam je dosadno, vaša sklonost zijevanju je veća.
Što je sa životinjama?
Zarazno zijevanje nije jedinstveno samo za ljude. Studije su primijetile ovo ponašanje kod čimpanza, bonoba, majmuna, pa čak i pasa. Zanimljivo je da psi mogu zijevati kada vide svoje vlasnike kako zijevaju, što može ukazivati na rudimentarni oblik međuvrsne empatije.
To postavlja zanimljiva pitanja o tome kako emocionalna povezanost može prijeći biološke granice. Uostalom, pas koji zijeva jer je njegov vlasnik zijevnuo može, na neki način, izražavati emocionalnu povezanost i usklađenost.
Još uvijek postoje misterije
Unatoč svim tim otkrićima, zarazno zijevanje još uvijek nije u potpunosti shvaćeno. To je i dalje jedno od mnogih naizgled jednostavnih ljudskih ponašanja koja kriju fascinantne složenosti. Ono što se čini samo kao nehotična gesta može otkriti mnogo o našim društvenim vezama, emocijama i funkcioniranju mozga.
Zaključak
Zijevanje je puno više od jednostavne reakcije na san. Kada zijevamo pri pogledu na nekog drugog kako zijeva, možda nesvjesno se povezujemo s tom osobom na dubokoj razini. Zarazno zijevanje uključuje empatiju, zrcalne neurone i našu društvenu prirodu kao ljudskih bića.
Stoga, sljedeći put kada se zateknete kako zijevate nakon što vidite da netko drugi radi isto, sjetite se: Vaš mozak samo pokušava pratiti drugu osobu - i možda joj tiho i nesvjesno govori da vam je stalo.
